TJELESNA (NE)AKTIVNOST I ZDRAVLJE

Nedovoljna tjelesna aktivnost (hipokinezija) veliki je javno zdravstveni problem u tehnološki naprednom svijetu. Slobodno vrijeme se, u većini slučajeva, provodi pasivno, sjedeći pred televizorom, računalom ili u kafiću. Dok u Europskim zemljama redovito vježba i više od 50% stanovništva, u Hrvatskoj je taj broj, prema nekim istraživanjima, manji od 10% (Relac, 2005).

ČINJENICE SU...

Hipokinezija je postala jedna od tri vodeća posredna uzročnika bolesti, invaliditeta i smrtnosti pored neodgovarajuće prehrane i pušenja. Jedna je od brojnih faktora rizika koji izaziva povećanje broja bolesti, te brži i teži tok kroničnih nezaraznih bolesti. Pogoduje bržem fiziološkom starenju organizma, smanjuje radnu sposobnost i energiju, te doprinosi neželjenom izgledu tijela.

Tjelesna neaktivnost ubraja se među deset vodećih razloga za nastanak brojnih bolesti, smrti ili invalidnosti. Koronarne bolesti srca na prvom su mjestu s 30% uzroka smrti u svijetu (WHO, 2006.), a također su vodeći uzrok smrti i invaliditeta i u Hrvatskoj (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2004).

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 2002; 2003) pokazaju da redovita tjelesna aktivnost pomaže u prevenciji i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti, odgađa ili usporava nastanak osteoporoze, smanjuje pojavu nekih oblika zloćudnih bolesti, osobito raka dojke i debelog crijeva, te smanjuje nastanak dijabetesa tipa II (inzulin neovisan). Također pozitivno djeluje na sve organske sustave, a osobito na sustav za kretanje i dišni sustav. Nezaobilazna je u održanju poželjne tjelesne težine i u dobrom odnosu masne i nemasne mase tijela, djeluje na izlučivanje toksina iz organizma što pomaže u borbi protiv celulita, gojaznosti i održanje dobre probave. Nije zanemariv niti pozitivan utjecaj na depresiju (jednu od vodećih bolesti modernog doba), smanjenje negativnih učinaka stresa, te poboljšanje koncentracije i kvalitete spavanja. Budući redovita tjelesna aktivnost pozitivno utječe na mnoge aspekte svakodnevnog života, njezin utjecaj ogleda se i u ekonomskoj stabilnosti zbog veće radne sposobnosti uz istovremeno ostvarenje znatne uštede u zdravstvu (manje bolovanja, manja potrošnja lijekova, manja potreba za liječenjem).

ŠTO SVATKO MOŽE UČINITI ZA SEBE

Iako zdravlje nije genski uvjetovano, a sklonost određenim bolestima je nasljedna, promjenom životnih navika u velikoj mjeri možemo utjecati na svoje zdravlje. Preventiva je najbolji, najjednostavniji i najjeftiniji lijek. Vodeći promjenjivi čimbenici rizika na koje svatko individualno može utjecati i na taj način smanjiti rizike nastanka kardiovaskularnih i većine kroničnih nezaraznih bolesti su: tjelesna neaktivnost, prekomjerna tjelesna težina i pretilost, nezdrave prehrambene navike, prekomjerna konzumacija alkohola, pušenje i droge, povišen krvni tlak i povišene vrijednosti masnoće u krvi (Cardiovascular Disease Programme, WHO, 2002).

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je svakodnevna tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta u trajanju od najmanje pola sata provedena odjednom ili u više manjih segmenata. Redovito tjelesno vježbanje pomaže nam da izgledamo i osjećamo se bolje, da budemo zdraviji, zadovoljniji i puni samopouzdanja.

U Hrvatskoj je 2003. provedena Hrvatska zdravstvena anketa, a o dobivenim rezultatima možete pročitati više na sljedećim web stranicama:

• Vuletić, S., Kern, J. (2005). Hrvatska zdravstvena anketa 2003. Hrvatski časopis za javno zdravstvo. Vol 1(1), ISSN 1845-3082.

• Tešić, V., Pajan Lehpaner, G. (2006.) Prevalencija kardiovaskularnih čimbenika rizika u populaciji Zagreba. Hrvatski časopis za javno zdravstvo. Vol 2(8), ISSN 1845-3082.

• Hrvatska zdravstvena anketa (2003.) Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

• Kvantitativni pokazatelji zdravlja u Gradu Zagrebu - rezultati dobiveni temeljem Hrvatske zdravstvene ankete 2003.

• Simpozij Prostorna distribucija populacijskih kardiovaskularnih rizika u Hrvatskoj 2005.

• Heimer, S., Rakovac, M. (2005). Tjelesno vježbanje u zaštiti i unapređenju zdravlja. HČJZ, 1(3)

• Hrvatski zavod za javno zdravstvo (2004). Bilten Kardiovaskularne bolesti u Republici Hrvatskoj. http://www.hzjz.hr/epidemiologija/kron_mas/kvb_bilt.pdf

Relac, M. (2005). Živjeti aktivno i zdravo. Sport za sve, 43:4-6.

Cardiovascular Disease Programme. Integrated Management of Cardiovascular Risk. Report of WHO Meeting, Geneva July 2002., World Health Organization, Noncommunicable Diseases and Mental Health, Geneva 2002:35.

Natalija Špehar, prof. kineziologije