SASTAV TIJELA - INDEKS TJELESNE MASE

Svi želimo lijepo izgledati, biti zdravi, dobro se osjećati i biti uspješni. Ideali ljepote mijenjaju se kroz stoljeća i ovise o kulturološkim i geografskim područjima.

Kad je u pitanju hrana većina od nas je svjesna propusta koje redovito činimo, ali ipak često pokleknemo pred izazovom miomirisne i izgledom prekrasne hrane koja nije najbolje i najzdravije riješenje za nas.

"Zdrava hrana",  "Dobre prehrambene navike", "Živjeti zdravo" i sl. samo su neke od tema o kojima se svakodnevno raspravlja. Prekomjerna tjelesna težina jedan je od najvećih problema čovječanstva razvijenog svijeta, a debljanju pridonose:

• Sjedalački način života - ljudi se kreću manje nego ikad u povijesti čovječanstva provodeći sate i sate sjedeći za računalom, pred TV-om, na predavanjima, u automobilu
• Neodgovarajući unos hranjivih tvari
• Dostupnost hrane - Jede se i kad se ne osijeća glad. Iz navike, zbog društva, u sretnim kao i u tužnim trenucima
• Ubrzan način života i stres

Debljina ne znači samo povećanu tjelesnu težinu već se radi o akumulaciji viška tjelesne masnoće. Idealna tjelesna težina izračunava se u odnosu na visinu, tjelesnu građu, dob i spol određene osobe, ali u velikoj mjeri ovisi o odnosu masne i nemasne mase tijela.

Nemasnu masu tijela čine mišići, skelet i unutrašnji organi, a masnu masu tijela čini tzv. važna i nevažna mast. Važnu mast, 2 do 5 %, čine lipidni sastojci stanica koja je izuzetno važna za pravilno funkcioniranje organizma, a nevažna mast pohranjuje se u masnim naslagama (Mišigoj-Duraković, 1995). Tjelesna težina izražena u kilogramima često nije pravi pokazatelj našeg izgleda i sastava tijela. Mišićno tkivo zauzima manje prostora od iste težine masnog tkiva pa dvije osobe istog spola, iste visine, težine i tjelesne građe mogu izgledati potpuno različito.

Količina potkožnog masnog tkiva daje neprivlačan izgled cijelom tijelu, doprinosi nastanku raznih bolesti "civiliziranog" društva i, u velikoj većini slučajeva, osobu čini nesretnom i nezadovoljnom svojim izgledom. Masne stanice imaju nevjerojatnu moć širenja i skupljanja, ali jednom nastale zauvijek će ostati. Debljina nastala u djetinjstvu uvelike povećava sklonost debljanju i u odrasloj dobi zbog većeg broja masnih stanica. To je još jedan od razloga zašto djecu ne treba "šopati" već naučiti zdravim prehrambenim navikama. Tijekom života mijenja se odnos masnog i nemasnog dijela tijela. Nakon 20-e godine života očekuje se normalno povećanje masnog dijela za 1% po svakom desetljeću (Mišigoj-Duraković, 1999). Žene imaju nešto veću količinu masnog tkiva od muškaraca što je potrebno zbog normalnog funkcioniranja hormonalnog sustava i cjelokupnog organizma. Postotak tjelesne masnoće definira ukupnu količinu masnoće podjeljenu s ukupnom težinom tijela, a odgovarajući (dobar) postotak tjelesne masnoće je obično 15% za muškarce i 22% za žene.

Indeks tjelesne mase - ITM (engl. Body mass indeks - BMI) koristi se za procjenu odnosa masne i nemasne tjelesne mase. Izračunava se tako da se broj kilograma podijeli s visinom na kvadrat izraženom u metrima.

ITM = težina (kg) / visina2 (m)

Ipak, da bismo bili sigurni u količinu masnog tkiva, osim vage koriste se i razne mjere opsega tijela i mjerenje potkožnog masnog tkiva na točno određenim mjestima pomoću kalipera. Pogled na nekoliko prekomjerno teških osoba pokazuje da se svi ne debljaju na istim mjestima. Prema mjestu nakupljanja tjelesne masti razlikuju se tri tipa:

• Androidni ili “jabukoliki tip” – tjelesna mast se prvenstveno nakuplja na gornjem dijelu tijela i trupu
• Ginoidni ili “kruškoliki” tip – tjelesna mast se u najvećoj mjeri nakuplja od struka naniže
• Intermedijarni tip – tjelesna mast se nakuplja i u gornjem i donjem dijelu tijela

Održavanje poželjne tjelesne težine i dobrog odnosa masne i nemasne mase tijela važno je ne samo iz estetskih razloga, već i zbog očuvanja zdravlja. Povećano nakupljanje tjelesne masti, osobito u području trupa, povećava sklonost prema oboljenju srčanožilnog sustava. Genska predispozicija utječe na konstituciju i građu tijela što ne možemo promijeniti, ali možemo utjecati na opsege tijela i kožne nabore (količina potkožnog masnog tkiva) što se postiže osobnom edukacijom i brigom o količini i vrsti hrane i pića koje dnevno konzumiramo.

Nemojte biti opsjednuti vaganjem i kilogramima. Pravilnom prehranom i redovitim tjelesnim vježbanjem može se utjecati na volumen i čvrstoću mišićne mase, kao i na količinu masnih naslaga. Samim time bit ćete zadovoljniji i sretniji jer aktivno sudjelujete u očuvanju vlastitog zdravlja.

Natalija Špehar, prof. kineziologije

LITERATURA:

• Mišigoj-Duraković, M. i suradnici (1999). Tjelesno vježbanje i zdravlje. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.
• Mišigoj-Duraković, M., i suradnici (1995). Morfološka antropologija u športu. Zagreb. Fakultet za fizičku kulturu
• Pećina, M. i Heimer, S. i suradnici (1995). Športska medicina. Zagreb. Naprijed.
• Svjetska zdravstvena organizacija – World Health Organization http://www.who.int/en/