ŠTO JE FITNESS? KAKO BITI FIT?

Fitness se kao pojam u engleskom govornom području koristi u mnogim aspektima života, a označava postizanje i zadržavanje dobrog stanja.

U našem jeziku, fitness se kao pojam najčešće koristi kao sinonim za teretanu, te se često čuje: "Idem na fitness 2x tjedno". "Tamo je dobar fitness instruktor". "Znam dobar fitness centar u blizini svoje kuće".

Fitness je puno više od toga ili, bolje rečeno, fitness označava sve postupke koji pomažu da se osoba dovede u dobru formu, da bude fit. Označava stanje dobrog tjelesnog i mentalnog zdravlja, dobre tjelesne kondicije nastale kao rezultat redovite tjelesne aktivnosti, pravilne prehrane i brige o svom zdravlju. Razlikuje se tjelesni i zdravstveni fitnes.

TJELESNI FITNES

Tjelesni fitnes (Physical fitness) Wilmore (prema ACSM, 1998.) definira kao sposobnost izvođenja umjerenog do intenzivnog stupnja tjelesne aktivnosti bez osjećaja umora kao i održavanje te sposobnosti tijekom cijeloga života. Osjećati se zdravo, zadovoljno i sposobno za obavljenje svakodnevnih zadaća cilj je svakog pojedinca. Dobar tjelesni fitnes omogućava efikasno funkcioniranje tijela pri obavljanju bilo kojeg tjelesnog rada bilo na poslu ili u slobodno vrijeme. Tjelesni fitnes može biti opći (podrazumijeva optimalno stanje zdravlja i dobre tjelesne kondicije) i specifični (definira tjelesne sposobnosti specifične za postizanje točno određenih ciljeva u sportu ili svakodnevnom životu).

Poboljšanje i unaprijeđenje tjelesnog fitnesa ovisi prvenstveno od željenog i zacrtanog cilja što se postiže odabirom odgovarajuće tjelesne aktivnosti primjerenog intenziteta, trajanja i učestalosti unutar određenog perioda. Odabir tjelesne aktivnosti ovisi o sklonostima, motoričkim i funkcionalnim sposobnostima, motoričkom znanju, željama i mogućnostima svakog pojedinca. Dobro je odabrati više oblika tjelesne aktivnosti obzirom na klimatske uvjete, godišnja doba i ponude mjesta u kojem se živi što omogućuju ravnomjeran utjecaj na više antropoloških karakteristika. Postizanje pozitivnih promjena može se dogoditi samo ako je zbog podražaja izazvanog tjelesnim vježbanjem, potrebna adaptacija organizma na povećane i/ili drugačije napore. Adaptacija će se dogoditi ako se aktivnost provodi dovoljno često, dovoljno dugo i ako je intenzitet rada dovoljno visok da izazove podražaj. Sportske natjecateljske aktivnosti točno određuju koje su karakteristike i sposobnosti potrebne za učinkovito natjecanje u nekom sportu.

ZDRAVSTVENI FITNES

O pozitivnom utjecaju tjelesne aktivnosti na zdravlje govore mnogobrojni znanstveni radovi, te se pojavio i termin zdravstvenog fitnesa (Health-related fitness) kojim su označene one sastavnice fitnesa na koje tjelesna aktivnost može povoljno ili nepovoljno utjecati, pa se time i odraziti na zdravstveni status (Heimer i Mišigoj-Duraković, 1999.).

Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization) definira zdravlje kao tjelesno, mentalno i socijalno zdravlje, a ne samo odsustvo bolesti. 

Iz ove definicije vidljivo je da optimalan stupanj zdravlja znatno doprinosi kvaliteti života u cjelini. Brojna znanstvena istaživanja (World Health Organization 2002., 2003.) ukazuju da primjerena, redovita i kontinuirana tjelesna aktivnost pomaže u:

• prevenciji i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti - koronarne bolesti srca, blago povišeni krvni tlak, ateroskleroza

• prevenciji i rehabilitaciji osteoporoze

• nastanku nekih oblika zloćudnih bolesti, osobito raka dojke i debelog crijeva

• dijabetesa tipa II (inzulin neovisan)

• nastanku oboljenja sustava za kretanje i mišićno-koštanih profesionalnih oboljenja

• pozitivno djeluje na sve organske sustave, a osobito na srčanožilni i dišni

• održanju poželjne tjelesne težine i dobrom odnosu masne i nemasne mase tijela (smanjuje potkožno masno tkivo, učvršćuje i povećava mišićnu masu i gustoću kostiju)

• boljem izlučivanju toksina iz organizma što pomaže u smanjenju celulita i održanje dobru probave

• pozitivno djeluje na suzbijanje depresije

• smanjuje negativne učinke stresa

• poboljšava kvalitetu spavanja

• povećava ukupnu energiju i smanjuje ili odgađa nastanak umora

Za poboljšanje zdravlja i zdravstvenog fitnesa Svjetska zdravstvena organizacija  preporuča redovitu, svakodnevnu tjelesnu aktivnost umjerenog intenziteta u trajanju od najmanje pola sata za odrasle (WHO, 2002) i jedan sat za mlade (WHO, 2004). 

Tjelesna aktivnost se definira kao svako pokretanje skeletne muskulature koje rezultira povećanjem potrošnje energije (Caspersen i sur., 1985.) u što se mogu ubrojiti:

• redovite, povremene i sezonske sportsko-rekreacijske aktivnosti

• svi oblici kretanja u svrhu transporta (hodanje, vožnja bicikla)

• redovite i povremene dnevne aktivnosti

• tjelesna angažiranost na poslu.

Natalija Špehar, prof. kineziologije

LITERATURA:

• Caspersen, C. J., Powell, K. E., Christenson, G. M. (1985). Physical activity, exercise, and physical fitness: definitions and distinctions for health-related research. Public Health Rep. 100:126-131.

• Heimer, S., Mišigoj-Duraković, M. (1999). Fitnes i zdravlje U: Mišigoj-Duraković, M. i suradnici. Tjelesno vježbanje i zdravlje. Zagreb. Fakultet za fizičku kulturu.

• WHO, (2002). Reducing Risks, Promoting Healthy Life. The World Health Report. Available from: http://www.who.int/whr/2002/en/whr02_en.pdf

• WHO (2003). Shaping the Future - The World Health Report Available from: http://www.who.int/whr/2003/en/whr03_en.pdf

• WHO Regional Office for Europe (2004). Health Policy for Children and Adolescents, No. 4. Available from: http://www.euro.who.int/Document/e82923.pdf