Vježbajte s nama cijelo ljeto
Ove godine možete vježbati s nama tijekom cijelog ljeta bez pauze na lokaciji Nova cesta 37. Predbilježbe starih i novih članova primamo osobno ili e-mailom Više >>
 
 
 
 

 OKSIDANSI, SLOBODNI RADIKALI I ANTIOKSIDANSI

Oksidacijskim procesima podložan je i ljudski organizam. Najpoznatiji oksidacijski procesi su: prerezana jabuka koja potamni na zraku ili hrđa na željezu. Osoba koja udiše zrak, bez povećanog opterećenja, normalno metabolizira oko 95% kisika, a preostalih 5% udahnutog kisika pretvara se u slobodne radikale.

Dugotrajne oksidacijske promjene dovode do trajnog oštećenja tkiva. Kod osoba koje su tjelesno aktivne nastaje više slobodnih radikala u usporedbi s tjelesno neaktivnim osobama.

Slobodni radikali su sve čestice s jednim ili više nesparenih slobodnih elektrona u svojim atomima. To su nestabilne čestice koje imaju stalnu potrebu za nadoknadom elektrona iz okolnih atoma, a da bi to ostvarili potiču niz lančanih reakcija u organizmu. Slobodni radikali mogu biti vrlo male čestice (atom kisika, željeza, ugljika) ili veće molekule (proteini, ugljikohidrati, masti). Kad se u tijelu nakupe veće količine slobodnih radikala zdravlje je u opasnosti i može doći do različitih poremećaja i bolesti.

Antioksidansi su tvari koje štite organizam od oksidacije. Veliki broj antioksidativnih spojeva nalazi se u organizmu i nazivaju se endogeni. Antikoksidansi se unose i putem hrane, a najpoznatiji prirodni i snažni antioksidansi nalaze se u:

  • biljkama i služe im da ih zaštite od osidacijskih oštećenja. Oni voću, povrću, žitaricama i mahunarkama daju boju i okus – keretenoidi (narančasto, crveno i zeleno voće i povrće), alfa-karoten (mrkva, bundeva), beta-karoten (marelice, mango, breskve, špinat, brokula), flavonoidi (pomažu onima koji jedu puno masne hrane i spriječava kvarenje zubnog mesa), fitonutrienti (sojino zrno, mahunarke), proantocijanoidi i antocijanidi (čuvaju krvne žile, djeluju na čvrstoću kostiju, tetiva i ligamenata, a nalaze se u košticama grožđa i borovoj kori).

  • vitaminima – A, C, E

  • mineralima – selen i cink.

Antioksidansi imaju bolje djelovanje ako su prisutni u uravnoteženim omjerima u hrani ili dodacima prehrani.

Natalija Špehar, prof. kineziologije

Literatura

VEZANI TEKSTOVI
>> Bjelančevine
>> Bjelančevine - koliko ih trebamo
>> Ugljikohidrati - vrsta i potreba
>> Nisu sve masti iste
>> Masti - koliko je potrebno
>> Energetska vrijednost hranjivih tvari. Kako se debljamo?
>> Metabolizam i kako ga izračunati
>> Važnost vitamina
>> Minerali i njihova vrijednost
>> Koliko vitamina i minerala trebamo
>> Zašto teba uzimati vlakna
>> Važnost vode
>> Voda & tjelesna aktivnost
>> Sastav tijela - kako bismo trebali izgledati
>>Koliko kalorija trošimo vježbajući
 
 

Uvjeti korištenja        Kontakt

Copyright © 2005. - 2012. -  bpm Stranicu održava i uređuje N&B Pronađite nas na