METABOLIZAM I KAKO GA IZRAČUNATI

Metabolizam označava
izmjenu tvari i energije u organizmu. Odnosi se na sve kemijske
i fizičke promijene nastale od momenta kad je hranjiva tvar
unešena u organizam pa sve do njezinog iskorištavanja za potrebe
funkcioniranja organizma.
Naše tijelo neprekidno se
obnavlja od građevnog materijala koji unosimo u organizam: hrane,
tekućine i kisika. Svi dijelovi tijela tijekom života potpuno se
mijenjaju i nekoliko desetaka puta.
Bazalni metabolizam je najmanja
količina energije koja je potrebna da bi se u normalnom stanju
održale temeljne životne funkcije budnog organizma. Od mišićnih
djelatnosti jedino je održavanje mišićnog tonusa uključeno u
bazalni metaboliza. Miran, uspravni stav već povećava potrošnju
energije za 10%.
Bazalni metabolizam viši je u
djetinjstvu i mladosti, u stresnim situacijama, u stanju
groznice i u uvjetima povišene ili snižene temperature okoline.
Različit je za svaku osobu, a ovisi i o dobi, spolu, vrsti,
intenzitetu i trajanju tjelesnih aktivnosti, profesionalnom
zaposlenju, prehrambenim navikama, genskoj predispoziciji i sl.
Metabolički procesi mogu se
odvijati u dva smjera
-
Anabolički procesi odvijaju
se u smjeru izgradnje biološki važnih spojeva iz sirovina
unesenih hranom (izgradnja krvi, hormona, enzima... )
-
Katabolički procesi odvijaju
se u smjeru razgradnje tkiva za potrebe organizma i kako bi
se osigurala energija.
U normalnim uvjetima oba procesa
trebala bi biti u ravnoteži. U doba rasta i razvoja anabolički
procesi prevladavaju nad kataboličkim, dok za vrijeme bolesti
ili gladovanja prevladavaju katabolički procesi pa tijelo
počinje propadati.
Formula za izračunavanje
bazalnog metabolizma:
|
tjelesna težina (kg)
x 20 kcal
|
80kg x 20kcal = 1600
kcal
|
Za osobu tešku 80 kg minimalna
količina energije potrebna tijekom dana je oko 1600 kcal.
Metabolizma se usporava
fiziološki, s godinama. Tome doprinose i smanjena tjelesna
aktivnost, sjedelački način života, glad, loše prehrambene
navike i učestala eksperimentiranja s dijetama.
Međutim, metabolizam se može i
ubrzati. Poznato je da mišićna masa troši više energije i u
mirovanju (a osobito prilikom tjelesne aktivnosti!) od ostalih,
masnih dijelova tijela. Smanjenjem masne mase tijela, a
povećanjem mišićne mase trošit će se više energije i dok se
gleda televizija. U organizam je potrebno unositi dovoljne i
odgovarajuće količine hrane, tekućine, vitamina, minerala i
vlaknaste hrane. Bolje je jesti malo, ali često. Također je
važna tjelesna aktivnost. Neophodno bi bilo ciljano vježbati
najmanje 3x tjedno po sat vremena, ali i biti tjelesno aktivan
kad god je moguće: prošetati se do posla, koristiti stepenice
umjesto lifta, otići u dućan pješice i sl.
Natalija Špehar, prof.
kineziologije
Literatura