ENERGETSKA VRIJEDNOST HRANJIVIH TVARI
KAKO SE DEBLJAMO?

Nutricionizam je izuzetno važna disciplina znanosti koja se bavi proučavanjem hranjivih sastojaka, njihovim svojstvima i odnosima, te našim potrebama i utjecaju na organizam.

Hrana i piće koje svakodnevno unosimo u organizam osiguravaju određenu količinu energije za savladavanje svakodnevnih napora, a u pravilnim i odgovarajućim količinama i odnosima omogućuje unaprijeđenje i održavanje tjelesnog, mentalnog i psihičkog zdravlja.

Energetska vrijednost označava količinu energije koja se hranom ili tekućinom unese u organizam. Izražava se u kilokalorijama (kcal) ili kilojoulima (kJ) što se bilježi u tablicama o kalorijskim vrijednostima namirnica.

Danas postoje vrlo precizne tablice koje pokazuju koliku količinu bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vode, minerala i vitamina ima pojedina namirnica, u kakvim su odnosima i kolika im je energetska vrijednost.

Učenjem o pravilnoj prehrani i zadovoljenju osobnih potreba trebao bi se pozabaviti svatko od nas. Često se o odgovarajućoj prehrani i dovoljnoj tjelesnoj aktivnosti svojih kućnih ljubimaca brinemo više nego o sebi. Iako njima, u pravilu, ne dajemo čokoladu, sladoled ili kolače sebi nećemo uskratiti taj užitak. I to često u prevelikim količinama. U stanju smo pojesti cijelu čokoladu od 100 g što iznosi oko 530 kcal, a to je za nekoga trećina ili četvrtina potrebne dnevne energije. Uz to smo dobili preveliku količinu šećera i masnoća, a premalu količinu potrebnih hranjivih sastojaka. Također, vrlo često ne računamo energiju koju unosimo pićem: sokovi, gazirana pića, alkohol, pa čak i kave i čajevi jer ih pijemo s mlijekom, šećerom, vrhnjem...

Postepenim i kontinuiranim unosom viška kalorija, bilo da su potekle od bjelančevina, ugljikohidrata ili masti dovodi se organizam do stanja prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti što pomaže u nastanku mnogih oboljenja današnjeg doba. Brojanje unešenih, ali i potrošenih kalorija jedna je od metoda koja pomaže pri smanjenju tjelesne težine u redukcijskim dijetama i dugoročnom održanju poželjne tjelesne težine i zdravlja. Uz to, važno je naučiti koje hranjive tvari sadrže pojedine namirnice, u kojim omjerima i kako djeluju na čovječji organizam, te kolike su dnevne potrebe svake pojedine osobe.

Niti jedna vrsta hranjivih sastojaka niti u kom slučaju ne smije biti izbačena iz jelovnika jer nedostatak bilo koje od njih može dovesti do mnogih poremećaja u funkcioniranju organskih sustava, a time i organizma u cjelini.

Prema navodima Svjetske zdravstvene organizacije neodgovarajuća prehrana danas je jedna od tri vodeća posredna uzročnika bolesti, invaliditeta i smrtnosti pored nedovoljne tjelesne aktivnosti i pušenja. A ono što je najbolje, na sva tri čimbenika možemo utjecati sami promijenom naših životnih navika. Nemojte čekati sutra, počnite već danas!

Natalija Špehar, prof. kineziologije

Literatura