KOLIKO JE BJELANČEVINA POTREBNO?
KAKO POVEĆATI MIŠIĆNU MASU?

U svakodnevnoj prehrani, bjelančevina količinski ne treba jako puno. Prema nutricionističkim ispitivanjima unos bjelančevina bi trebao biti oko 10-15% dnevnog unosa kalorija, a kod tjelesno aktivnih osoba i sportaša nešto više, do 20%. U jednom obroku tijelo može iskoristiti maksimalno 40-50 g bjelančevina, pa je dnevni unos potrebno rasporediti na više obroka. Ako se hrana bogata bjelančevinama predugo izloži visokoj temperaturi gubi i do 80% svoje iskoristivosti.

Preporučeni dnevni unos temelji se na izračunavanju grama bjelančevina na kilogram tjelesne težine. Iako bjelančevine imaju istu funkciju i kod odraslih, pretežno neaktivnih ljudi, i  kod sportaša, potrebe za bjelančevinama znatno se razlikuju upravo zbog stupnja i vrste aktivnosti tijekom dana.

Količina potrebnih proteina stalno je na meti znanstvenih istraživanja. Činjenica je da se većina sportaša odlučuje na veći unos bjelančevina od navedenog. Neka istraživanja su pokazala da unosom od 2.3-2.5 g/kg tjelesne težine sportaši poboljšavaju svoje rezultate, dok druga istraživanja pokazuju da je 2.0 g/kg tjelesne težine maksimalno moguće iskoristiti.

Body builderi kojima je povećana količina bjelančevina potrebna za izgradnju nove mišićne mase, u većini slučajeva, uzimaju čak i količine od 2.5-4.0 g/kg tjelesne težine.

Ne treba zaboraviti da samo unos dodatne količine bjelančevine neće rezultirati većim mišićima. "Rast" mišića moguće je postići jedino u dobro usklađenoj kombinaciji:

• odgovarajućih, dobro programiranih i ciljanih treninga
• precizno određenoj prehrani - dovoljna i dobro odabrana količina bjelančevina kao materijala za izgradnju, ali i dovoljan unos ugljikohidrata koja osigurava energiju
• dovoljno odmora

Važno je napomenuti da svaka osoba različito reagira na podražaje za povećanje mišićne mase. Potrebno je određeno vrijeme dok svatko ne nađe "svoj" najbolji način prehrane i treninga.

Većina sportaša, a osobito body builderi, unos dostatne količine bjelančevina dobivaju, osim iz "prave" hrane, u velikoj mjeri i iz tzv. proteinskog praha.

"Proteini" (kako se nazivaju u svakodnevnom govoru) načešće se izrađuje iz sirutke ili iz jaja i mlijeka. Takav način unosa bjelančevina omogućuje manji unos masnoće u organizam, a osigura dovoljna količina bjelančevina. Proteinski napitci (shake-ovi) nalaze se u različitim odnosima s ugljikohidratima, obogaćeni su vitaminima i mineralima, te na taj način mogu poslužiti kao izvrstan međuobrok koji osigurava i energiju iz ugljikohidratnih izvora i "građevni materijal" iz bjelančevina.